I na Zboru je bilo jednoglasno. Trešnjevčani su izabrali park

Na Zboru građana tematski vezanom uz zeleni pojas na nekadašnjoj trasi Samoborčeka veliko zanimanje Trešnjevčana rezultirao je jednoglasnim zaključkom. Ne želimo beton, želimo park

I na Zboru je bilo jednoglasno. Trešnjevčani su izabrali park

FOTO Kristijan Hnojčik

Još nije  otkucalo 18 sati, a sumrak i susnježica sprječavali su tada još malobrojne Trešnjevčane da s veće udaljenosti primijete poruku izvješenu između stupova rasvjete pred ulazom u zgradu Područnoga ureda Trešnjevka.

Iako se to nije baš najbolje vidjelo izdaleka, na transparentu je bilo jasno naznačeno kako će u zgradi iza postavljenoga transparenta uskoro početi Zbor građana sazvan na temu aktualnih i budućih građevinskih radova na zelenoj površini stare Samoborčekove trase između Trakošćanske ulice i Selske ceste.

Transparent su izvjesili i na početku zbora uklonili članovi Građanske inicijative Samoborček. Oni su i doveli do Zbora, a sve je počelo kada su se bez najave i kvalitetnog objašnjenja, na istočnom dijelu posljednje velike zelene površine u kvartu, u posljednjim danima ljeta, pojavili bageri i radnici te metalnim ogradama prepriječile ulaz iz Trakošćanske prema staroj Samoborčekovoj trasi čiju su neuređenu zelenu površinu stanovnici kvarta koristili kao šetnicu, pješački i biciklistički prečac, a za toplijih mjeseci kao izletište i igralište odnosno kao svojevrsni kvartovski dnevni boravak na otvorenom.

FOTO Građanska inicijativa Samoborček

Odjednom, bageri su bili tu, radnici su bili tu, komadić po komadić livade pretvarao se u blatno gradilište, a službenih informacija o tome što se i s kojim ciljem radi nije bilo.

Najprije su se pobunili građani iz okolnih ulica koji su smatrali kako su ih prije takvih zahvata u susjedstvu trebali informirati o svrsi, obimu i trajanju radova, a potom se putem šetača i biciklista koji taj prostor redovito koriste nezadovoljstvo proširilo diljem kvarta, a u nekim slučajevima i izvan njega.

S radovima su nastavili, kolale su razne teorije i informacije, a frustracije i nezadovoljstvo su rasli tako da se na prvom okupljanju pokraj gradilišta pojavio neočekivano veliki broj ljudi. Poziv za to prvo prosvjedno okupljanje uputila je susjeda Metka Regan isprintavši ga  tek u nekoliko primjeraka koje je postavila oko gradilišta odnosno oko zelenoga područja koje kvartovski starosjedioci nazivaju Grbavica ili češće od milja Grba.

Poziv je uočen i proslijeđen putem društvenih mreža tako da se pokraj gradilišta okupilo više desetaka susjeda, a pojavili su se i neki vijećnici mjesnih odbora i gradske četvrti i grada koji su isticali kako ni oni nisu adekvatno informirani.

FOTO Kristijan Hnojčik: Metka Regan i prvo okupljanje pokraj gradilišta

Tada su neki spominjali prosvjede, ali većina njih jednostavno  su željeli saznati što se tu i zašto gradi pa je predložen sastanak gdje bi se zainteresirani mogli dogovoriti kako da se napori u pogledu toga usklade i da se što prije dođe do ključnih informacija. Vijećnici su ponudili dvoranu Mjesnoga odbora Samoborček i sastanak je održan, a tada je nastala odnosno imenovana je Građanska inicijativa Samoborček.

U toj neformalnoj udruzi od početka su se okupljali zainteresirani građani, a imali su i potporu nekih lokalnih vijećnika i stranaka čiji su članovi u radu Inicijative sudjelovali kao zainteresirani susjedi i volonteri jer je od svoga osnutka kao interesno udruženje koje okuplja građane sa svih strana političkog spektra, Građanska inicijativa Samoborček u svojemu djelovanju apolitična.

Kako su željeli dobiti konkretne odgovore, na neki način morali su se baviti politikom i birokracijom tako što su, proučivši dostupnu dokumentaciju i zakone, zaključili kako svoje interese najbolje mogu ostvariti putem tematskoga Zbora građana gdje mogu ne samo postavljati pitanja pozvanim predstavnicima gradske uprave, već mogu i raspravljate te glasati o zaključku koji je obvezujući za tijelo koje je sazvao Zbor.

FOTO Kristijan Hnojčik: Sastanak gdje je nastala Građanska inicijativa Samoborček

Zbor može sazvati Mjesni odbor ili gradska četvrt, a kako je područje Grbavice u nadležnosti čak četiriju mjesnih odbora (Nikola Tesla, Samoborček, Ciglenica, S. S. Kranjčević), logično je bilo zahtjev za sazivanje Zbora građana uputiti Vijeću gradske četvrti Trešnjevka sjever.

Članovi Inicijative kako bi “nadogradili” zahtjev, odlučili su najprije od svih nadležnih Mjesnih odbora zatražiti službenu potporu, koju su uglavnom i dobili, a na redovitim sastancima Inicijative prikupljane su informacije, planirale su se i organizirale akcije čiji je cjelokupni rezultat doveo do toga da je Vijeću predan zahtjev koji je svojim potpisima poduprlo više od osam stotina Trešnjevčana.

“Potpise smo prikupljali nekoliko sati na dan tijekom dvaju vikenda. Uz angažman tek nekoliko volontera prikupili smo više od 800 potpisa u realno jako kratkom razdoblju aktivnoga prikupljanja. Smatram kako je to teško postići i strankama s njihovom infrastrukturom i da to jasno pokazuje koliko ta tema zanima stanovnike Trešnjevke,” objasnio je Jura Juretić, član Inicijative.

Zahtjev je urudžbiran i zaprimljen te je na devetoj sjednici vijeća održanoj 30. siječnja jednoglasno zaključeno da se sazove tematski Zbor građana.

I zato su, kao posljednji čin informiranja zainteresiranih, članovi Inicijative 21. veljače u poslijepodnevnim satima postavili transparent ispred zgrade Područnoga ureda Trešnjevka koji su skinuli u 18 sati kada je počeo  Zbor građana.

FOTO Građanska inicijativa Samoborček

“Deset minuta prije početka u dvorani smo bili samo Lana, ja, lokalni vijećnici koji su od početka podržavali inicijativu, predsjednik Vijeća četvrti i pozvani predstavnici grada. Na trenutak sam pomislio kako je sve bilo uzalud, a onda su ljudi počeli ulaziti,” opisao je stanje u dvorani 314 Jura Juretić koji je u ime Inicijative bio zadužen postaviti prvih nekoliko pitanja na Zboru, dok je Lana Vukovinski bila zadužena za predstavljanje Inicijative uvodnim govorom.

U isto vrijeme pred ulazom u zgradu Krešimir Radielović je razmišljao drugačije. “Ma bilo mi je odmah jasno da neće svi stati. U dvorani ima 75 sjedećih mjesta, a pet minuta prije početka na ulazu je bilo više od stotinu ljudi,” rekao je.

Pojedinci i grupice pristizali su sa svih strana i polagano stvarali gužvu na ulazu. Čanovi Inicijative davali su posljednje izjave nazočnim televizijskim ekipama, a na drugom katu već se prije 18 sati u dvoranu nije moglo ući bez žustrijega naguravanja.

U predsoblju dvorane u 18 sati neki stanovnici Trešnjevke sjever trudili su se to i dokazati kako bi se mogli upisati i preuzeti glasački listić, a dvorana je bila popunjena do posljednjega mjesta dok su se mnogi nagurali stojeći jedan pokraj drugoga uz zidove.

FOTO Kristijan Hnojčik

Na polovici središnjega prolaza put su prepriječili kamerama, a iza njih se u prostoru  tek od nekoliko četvornih metara omeđenoga sjedištima, kamerama i vratima nagruvalo više ljudi nego što je to bilo razumno i koji su dodatno bili izlvrgnuti stalnom pritisku onih koji su pokušavali ući u dvoranu.

Na drugoj strani okrenuti prema kamerama i publici sjedili su predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Ivan Butorac i pozvani predstavnici grada odnosno: ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba Ivica Rovis, pomoćnica pročelnika gradskoga Ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Ankica Pavlović, voditeljica Odjela za generalne urbanističke planove Gordana Muller Mikić, pomoćnici pročelnika Ureda za prostorno uređenje i izgradnju grada, Krunoslav Tepeš i Martina Jurjević te viši stručni savjetnik i pročelnik gradskoga Ureda za imovinsko pravne poslove i imovinu grada Mario Živković.

“Ne znam gdje je zapelo s dvoranom Centra za kulturu Trešnjevka. Da smo dobili taj prostor, sada ne bismo imali ovaj problem,” objašnjavao je Krešimir dok je stojeći na ulazu pokušavao spriječiti da se pritisak zainteresiranih koji su pokušavali ući u dvoranu ne pretvori u problem koji bi onemogućio održavanje Zbora.

FOTO Kristijan Hnojčik

U dvorani nema ozvučenja pa niti on niti ostali zatočeni u predsoblju nisu primijetili da je Zbor počeo dok nisu čuli negodovanje i povike: “Glasnije” koji su dolazili iz dvorane.

Krenuvši ponovno, ali glasnije, kao predstavnik tijela koje je sazvalo Zbor i kao moderator događaja, sve je počeo Ivan Butorac informativnim uvodnikom tijekom kojega je objasnio kako je Zbor građana sazvan, na koju temu i kako bi se sve trebalo zbivati.

Nakon toga predstavio je predstavnike gradskih ureda koji su došli odgovarati na pitanja građana i koji su održali svoje pozdravne govore te je pozvao predstavnika Inicijative da pozdravi okupljene. Istupila je Lana Vukovinski čiji je kratki i emotivni govor nagrađen pljeskom i glasnim odobravanjem publike.

FOTO Kristijan Hnojčik: Lana Vukovinski i Jura Juraetić u ime Inicijative

Uslijedila su pitanja predstavnicima grada, a prvih nekoliko pitanja u ime Inicijative je postavio Jura Juretić. Pitanja su bila konkretna, odgovori birokratski općeniti, a neke su tvrdnje poput: “Taj je koridor u GUP-u već desetljećima i jako je važan za prometni razvoj grada,” izazivale smijeh u publici dok su drugim tvrdnjama izazivali glasno negodovanje pa je u jednom trenutku gotovo sve eskaliralo osobnim nezadovoljstvom jednoga građanina, ali apelima moderatora i članova inicijative zaduženih za održavanje reda, uspjeli su motivirati nazočne na poštovanje procedure.

Moderator je riječ davao onima koji su se javljali iz publike. Iznošenje stavova građana i gostiju smjenjivalo se odgovorima predstavnika grada. Vadili su se papiri, a za detaljnija objašnjenja koristile su se i fotografije sporne zelene površine koje su članovi Inicijative postavili na zid dvorane.

Spominjani su i problemi u ostalim dijelovima kvarta, ali Zbor je bio tematski vezan uz područje Grbavice ili kako to grad odnedavno službeno naziva uz Munjarski put i Munjarski odvojak pa je moderator uglavnom uspijevao raspravu vratiti na tu temu.

Argumenti su se gomilali, a temperatura je rasla. I to doslovno. Rasprava je trajala dulje od dva sata, grijanje je bilo uključeno, a niti prozorima koji su u jednom trenutku širom otvoreni niti vanjskom hladnoćom nisu uspjeli omogućiti dotok svježega zraka do svih onih koji su se uspjeli nagurati u premalenu dvoranu.

FOTO Kristijan Hnojčik: Rasprava je na momente bila žustra

Neki to nisu mogli izdržati pa je mali dio njih zbog nehumanih uvjeta otišao iz dvorane, jedan dio je otišao iz predsoblja jer nisu mogli niti sudjelovati niti čuti što se događa u dvorani, a neki uporniji su uspjeli iskoristiti malo novonastalog prostora i ući. Pomoglo je i to  što su televizijske ekipe pomaknule kamere tako da se stvorilo još malo prostora koji su popunili zainteresirani Trešnjevčani, neki doslovno sjedajući na pod ispred tribine kako bi onima iza njih omogućili jasniji pregled.

Nezadovoljstvo uvjetima dosegnulo je vrhunac kada je mjesna vijećnica Alma Smojver zatražila riječ kako bi objasnila da se kao građanka uključila u rad Mjesnoga odbora i kako se kao građanka priključila Inicijativi zbog istoga motiva, a to su njezina djeca koja su s njom bila i na Zboru. Zbog djece, koja su teško podnosila uvjete u dvorani, morala je otići prije kraja, ali je naglasila kako građane treba pitati što žele jer oni imaju pravo suodlučivanja o razvoju kvarta i najbolje znaju što je u kvartu nužno jer oni tu žive.

FOTO Kristijan Hnojčik

Kada je uspjela napustiti dvoranu, nastavljeno je s pitanjima, ali nakon nekoga vremena, unatoč činjenici što je bilo još zainteresiranih za raspravu i postavljanje pitanja u trenutku kada su već protekla dva i pol sata otpočetka Zbora, nakon konzultacija s predstavnicima Inicijative, moderator je zaključio raspravu i pročitao zaključak koji je stavio na glasanje.

“Jeste li za to da se neuređeni prostor duž trase Samoborčeka između Trakošćanske i Selske prenamjeni u zelenu površinu i uredi kao park, da se cesta briše iz GUP-a i da se postojeća zelena i sportskorekreacijska zona sjeverno od trase Samoborčeka zadrži i da se te promjene unesu u Generalni urbanistički plan Grada Zagreba,” bio je upit stanovnicima Trešnjevke sjever.

Svi oni, 160 građana koji su bili registrirani za glasanje, koji su izdržali do kraja podigli su ruke i jednoglasno rekli: “Da!”

FOTO Kristijan Hnojčik

“Pet godina sam na čelu Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever i ovo je prvi put da smo organizirali Zbor građana. Sazvali smo ga na zahtjev Građanske inicijative Samoborček, a činjenica kako se za glasanje registriralo dvostruko više ljudi nego što ih može stati u dvoranu, govori o velikom zanimanju građana za sudjelovanjem na ovakvim manifestacijama direktne demokracije,” rekao je moderator Ivan Butorac nakon Zbora.

“Nemamo ovlasti raspolagati drugim većim prostorijama pa smo ponudili dvoranu kojom raspolaže Vijeće i ona, na žalost, nije bila dovoljna da se prime svi zainteresirani tako da su uvjeti u kojima se održavao Zbor bili daleko od idealnih i zbog toga se mogu samo ispričati, ali moram istaknuti da sam zadovoljan samim tijekom Zbora. Rasprava je bila konstruktivna, povremeno i žustra, no građani su od nadležnih predstavnika grada dobili odgovore i informacije kojima su u većoj ili manjoj mjeri bili zadovoljni,” dodao je.

“Mislim kako je ovo jasan pokazatelj da gradska uprava treba više pozornosti obratiti kvalitetnom informiranju građana jer ih u suprotnom prisiljava da odgovore potraže sami. Zaključak koji je na Zboru donijet i formalno ćemo proslijediti nadležnim gradskim uredima na očitovanje i daljnji postupak. Informirat ćemo Inicijativu o svim daljnjim postupcima i odgovorima; iako postoje službeni rokovi, zbog iskustava s njihovim nepoštovanjem, ne mogu reći kada se može očekivati neka prva službena reakcija.  Ako ne stigne u razumnom roku, poslat ćemo požurnicu,” objasnio je.

FOTO Kristijan Hnojčik: Ivan Butorac, predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever i moderator Zbora

“Budući da su na Zbor došli i gradski vijećnici Anka Mrak Taritaš, Tomislav Stojak i Tomislav Tomašević i zbog činjenice da su predstavnici grada koji su na zboru odgovarali na pitanja ujedno i u vodstvu nadležnih ureda kojima ćemo proslijediti zaključak, možemo se nadati da na odgovor nećemo čekati predugo. Vjerujem kako su ovim Zborom i Vijeće i stanovnici Trešnjevke uspješno položili ispit iz demokracije,” zaključio je Butorac.

“Neka smo i mi rekli što mislimo, ali nisam sigurna jesu li nas ovi iz grada došli slušati ili nam držati prodike. Ako sam ih ja dobro razumjela, oni su stalno govorili da je sve po zakonu, i da se drugačije ne može. Sada smo im rekli. Mi smo glasali pa ćemo vidjeti može li se ili ne može,” rekla je na izlazu iz dvorane susjeda koja se predstavila kao Ivana i uputila nas da ostale podatke potražimo na popisu registriranih za glasanje.

“Vrhunac je bio kada su svi digli ruke za da. Ja sam prezadovoljna jer smo pokazali da na Trešnjevci ljudi razmišljaju o tome što se događa u kvartu i da su spremni angažirati se  kako bi doveli do promjena. Postigli smo mnogo, ali ovo nije zadnji korak i mi ne mislimo odustati, sve dok se naše pravo da odlučujemo o tome u kakvom ćemo kvartu živjeti ne ispoštuje,” naglasila je Lana Vukovinski.

FOTO Građanska inicijativa Samoborček:

“Opet je bilo jednoglasno i to mi je značajno jer nam to potvrđuje da je sav rad i trud članova i podupiratelja Inicijative uložen u ostvarenje ciljeva koji su u interesu velikog broja stanovnika u kvartu. Glasanje je važno, ali mislim kako je pravu bit Zbora naglasio susjed koji je predstavnicima grada rekao kako oni nisu tu kako bi nama govorili što se ne može, nego su tu da  da nama objasne kako da dobijemo park,” sažeo je doživljeno Jura Juretić

“Mislim kako je na Zbor došlo više od 200 ljudi. Ne znam koliko ih je uspjelo sudjelovati, ali znam da  je to željelo mnogo više njih nego što je bilo onih koji su u tome uspjeli. Mislim kako to nije samo uspjeh. To je dokaz da kvart nije mrtav, da još živi duh stare Trešnjevke gdje se susjedi poznaju i priskaču jedni drugima u pomoć. Vjerujem da smo dokazali kako nećemo samo promatrati, kako nećemo samo prihvatiti promjene koje ne želimo, nego ćemo djelovati. To nije kraj, to je tek dobiveno prvo poluvrijeme. Kraj ćemo odsvirati kada dobijemo ono što smo tražili,” zaključio je Krešimir Radielović.