Tajni rat protiv siromašnih

Ina Wudtke i David Kerr autorski je dvojac koji svojim radom progovara o problemima stanovanja i deložacijama

Tajni rat protiv siromašnih

FOTO Kristijan Hnojčik

Tako je važno imati krov nad glavom. Dom je danas tako teško steći, a tako lako izgubiti. Postoje načini i načini na koje se ljude lišava doma, a na udaru su najviše oni koji žive na atraktivnoj lokaciji.

Ina Wudtke i David Kerr autorski je dvojac koji svojim radom progovara o tom aktualnom problemu, među ostalim i izložbom koju je kustoski kolektiv BLOK postavio u svojoj “Bazi” u Ulici Božidara Adžije 11, a čijem sam otvorenju bila nazočna i ja.

Tamo gdje čeljad nije bijesna, ni kuća nije tijesna pa smo se svi zainteresirani, u koje se ubraja i jedan pas, ugurali u njihovu bazu i sasvim pristojno osjećali dok su nas autori proveli kroz svoj rad, a organizatorice su, kao u dobra stara vremena, pripremile i zakusku.

FOTO Kristijan Hnojčik: David Kerr i Ina Wudtke

David Kerr je umjetnik koji dolazi iz škotskog grada Glasgowa i svojom izložbom “Dužničko ropstvo” priziva velike podstanarske štrajkove kakvi su se organizirali za Prvoga svjetskoga rata. Taj štrajk su pokrenule žene. Dok su njihovi supruzi ginuli u Flandriji, njima su stanodavci kod kuće dizali najamnine sve dok se nisu organizirale, počele sa štrajkovima koji su prerasli u nacionalni pokret te su tako prisilili vlast na intervenciju. Tako je nastala Škotska organizacija stanara za koju je Kerr izradio ilustraciju koja se pojavljuje u prvom planu ove izložbe.

Kerr je predstavio i Tekovine igara Commonwealtha 2014. godine, o kojima nećete čitati u korporativnim medijima, gdje ilustrira iskorištavanje javne infrastrukture za privatni profit pod krinkom “mega-eventa.” Igre Commonwealtha poslužile su kao krinka za gentrifikaciju istočnog Glasgowa i porast cijena najma i nekretnina, a građevinskim radovima ekološki su devastirali grad. Javnosti se servira druga slika, a zapravo su takvi sportski i kulturni događaji u službi privatnih interesa i brendiranja grada te bez ikakvog interesa za lokalno stanovništvo, istaknuo je Kerr.

FOTO Kristijan Hnojčik: David Kerr i Ana Kutleša

Ina Wudtke u svojoj izložbi “The Fine Art of Living” kombinira video, hip-hop i figuraciju te ističe tri načina na koje stanovnici Berlina danas gube stanove. Prvi je, kao u Hrvatskoj, brutalna policijska deložacija. Drugi je modernizacija odnosno nametanja niza pravila stanovanja koje siromašni ne mogu financijski pratiti pa su prisiljeni otići, a treći je maliciozna praksa stanodavaca koji koriste zakonske začkoljice pomoću kojih ljude tjeraju iz stana čak i zbog dugovanja od 60 centa. Ili jednostavno službeno tvrde kako se oni sami žele useliti u taj stan.

Na primjer, ako živite u atraktivnom središtu Berlina, ne samo da morate imati centralno grijanje i kupaonicu, morate imati pločice na zidu te kupaonice u visini najmanjoj od 1,7 metara, a morate imati i držače za ručnike. U suprotnom, stanodavac ima zakonsko pravo podići stanarinu i 300 posto. Inače imaju pravo podići cijenu 15 posto svake dvije godine. Osim toga, ako ste nezaposleni i račun za stanovanje dobivate putem Centra za socijalnu skrb, često se događaju sitne pogreške u navedenim iznosima, gdje ako vas o tome da imate neko sitno dugovanje ne obavijeste, što se u pravilu događa, nakon tri mjeseca zakonski završavate na ulici.

FOTO Kristijan Hnojčik: Ina Wudtke tijekom izlaganja

Ina je i sama prošla havariju gubitka doma u kojemu je živjela 25 godina. Njezina borba je trajala sedam godina i dala je sve od sebe, no nije uspjela. Čovjek koji je vlasnik stana u kojemu je živjela potječe iz aristokratske obitelji koja je od saveznika skrivala potpredsjednika Hitlerove vlade Franza von Papena. Vlasnik je dvorca s dvije stotine soba, cijeloga jednog naselja i crkve u njoj, a ima i brojne stanove pa tako nije mogao dokazati da se osobno želi useliti u taj stančić od 45 četvornih metara.

Nakon toga angažirao je  svoju cjelokupnu širu obitelj da to potvrdi. Osim toga, zahtijevao je modernizaciju. Počele su se događati i provale- provalili su joj u stan, provalili su joj u podrum, bacali predmete kroz prozore, jedne noći čak i srušili dimnjak tako da su se stanari mogli ugušiti zbog plina. Radi toga su razmišljali i o tužbi zbog pokušaja ubojstva.

“U Njemačkoj je na djelu tajni rat protiv siromašnih o kojemu svjetska javnost ne zna ništa. Riječ je o nacistima koji su se nekada pretvarali da su rojalisti, a trenutačno se neki čak pretvaraju  da su antifašisti. Ljudi koji u ovom trenutku imaju novac su najčešće nacisti ili oni koji nekada nisu imali probleme s njima. Stanje je mnogo lošije nego što ljudi misle.

To je kao sa Židovima u Drugome svjetskom ratu. Najprije te proglase Židovom, onda ti zabrane raditi, onda moraš ići živjeti u geto, nakon toga u koncentracijski logor i tako korak po korak dolazimo do kraja, gdje tvoje tijelo iskoriste za proizvodnju sapuna, tako da su na kraju iskoristili sve.

Mnogo sam razmišljala o tome koliko je, kada je riječ o Holokaustu, bila riječ o sadizamu i na kraju sam zaključila kako uopće nije bila stvar u sadizmu, nego jedino i isključivo u računici. Stvar je u vrijednosti i novcu. Bilo im je najisplativije da nekoga natjeraju na rad do smrti,” kazala je Ina koja planira svoje buduće umjetničko djelovanje usmjeriti na organizirani otpor.

U Zagreb se vraća na zatvaranje izložbe u studenome kada će u istom prostoru održati predavanje, te ovim putem poziva umjetnike na suradnju.

FOTO Kristijan Hnojčik: Kustoski kolektiv Blok

Davida smo pitali o četvrti, a on je istaknuo kako mu je vrlo teško zauzeti konkretan stav: “Trešnjevka me u nekim dijelovima pomalo podsjeća na dijelove Glasgowa. Primjećuje se kako je tu bilo industrijsko središte, uočavaju se zgrade tvornica, zamjećuje se kako neki dijelovi nisu održavani.”

Kako je angažiranu umjetnost teško odvojiti od politike, u razgovoru smo došli i do BREXIT-a. “Osobno nisam bio za BREXIT, smatram kako treba biti kritičan prema EU, ali volio bih da nije došlo do izlaska Velike Britanije iz EU. Ono zbog čega sam se najviše protivio bila je ksenofobija jer je to bila okosnica kampanje. Implicitni nacionalizam. Vrlo sam zabrinut zbog stanja u Škotskoj jer bujaju svakojake vrste nacionalizama. Na kraju sam zaključio kako je jedino moguće odabrati neki oblik nacionalizma koji bi bio najmanje opasan,” objasnio je svoje viđenje David.

Ovom izložba, koja traje do 3. studenoga, bit će zatvorena ovogodišnja sezona Umjetnika za kvart koju je financijski podupro Hotel Laguna.

“Trešnjevka je vrlo zanimljiva četvrt. Nama je tu odlično i želimo natjerati umjetnike da se malo pozabave njome. Na Trešnjevci su naselja iz socijalizma, kućice iz 1930-tih, pa rušenje 1990-tih kada su se počele graditi nove zgrade bez prateće infrastrukture, tako da će i sljedeće godine tema Umjetnika za kvart biti stanovanje. To je izvrsno jer je tema mnogima bliska i mnogo toga se događa na tome planu, ” najavila je Ana Kutleša, jedna od kustosica izložbe i članica BLOK-a.