Nije zima, al’ ih ima

Čimule su čest prilog ribi ili mesu, a uz malo kuhanog krumpira, lagano oparene i začinjene predstavljaju pravo gurmansko iznenađenje

Nije zima, al’ ih ima

FOTO Trešnjevka online

Oni koji znaju za njih navikli su ih brati ili nabavljati na prelasku iz zime u proljeće jer kažu kako su tada najbolje. Mogu se pronaći na štandovima tržnica u Dalmaciji, a sve su više prisutne i u unutrašnjosti Hrvatske. Njihov je naziv čimule ili čimulice.

Čimulice su povrće, ali nije to jedno povrće nego lokalni, dalmatinski naziv za sve mlado povrće ponovno izniklo nakon rezanja starog. Najčešće su to kupusnjače nikle na staroj biljci pa postoje čimulice kupusa, kelja, brokule, raštike… Izgledaju kao umanjene verzije izvornika dok im je okus sličan, ali blaži. Vrlo su nježne pa ih  ne treba kuhati, dovoljno je preliti ih vrućom vodom ili kuhati na pari.

Na prvi pogled sve  vrste čimula su slične, a na trešnjevačkom placu u ponudi su bile čimulice kelja podrijetlom iz Dalmacije i prodavane su  po 20 kuna za kilogram, što i nije toliko skupo koliko se čini na prvi pogled jer su one pojedinačno lagane pa ih u vrećici na fotografiji ima tek nešto više od 800 grama. Cijena ovisi o vrsti, mladosti i dobu godine odnosno cijena je onakva kakav je njihov okus.

Čest su prilog ribi ili mesu, a uz malo kuhanog krumpira, lagano oparene i začinjene s maslinovim uljem, soli i paprom  istinsko su gurmansko iznenađenje onima koji se s njom prvi put susretnu dok su za poznavatelje čimule izvorna poslastica.

Iako nisu pretjerano prepoznate izvan Dalmacije, porastom popularnosti kuharskih emisija i emisija o kuhanju te  učestalijim spominjanjem u medijima posljednjih godina, sve više se zna o tim mladim kupusnjačama koje se dodaju jelima vjerojatno otkako postoji potreba da se nakon duge zime obogati trpeza neovisno o tome treba li i razgrtati snijeg za malo svježeg zelenja.

Danas se mogu pronaći tijekom cijele godine uglavnom na tržnicama, a kako nisu “popularne,” vrlo je vjerojatno kako  su one u ponudi zaista i kvalitetan domaći proizvod. Još ako znamo kako je njihov učinak na organizam gotovo jednak učinku koji imaju biljke iz čijeg su korijenja iznikle, postane jasnije zašto bake uporno ponavljaju: “Ako želiš biti zdrav, pojedi i sve to zeleno na tanjuru.”