Od Končareve do Tratinske

U to doba je područje današnje Stare Trešnjevke bilo nenastanjeno i činile su ga livade, polja i voćnjaci. 1862. godine u Zagreb dolazi željeznica koja svojom trasom umnogome određuje budućnost Trešnjevke pa tako i Tratinske ceste

Od Končareve do Tratinske

FOTO Mapiranje Trešnjevke

Povijest nekog određenog kvarta često se može najbolje proučiti i shvatiti proučavajući povijest njegove glavne ulice. Stoga pokušajmo na osnovi dostupnih starih karata i planova grada te priča iz povijesti rekonstruirati prošlost ove ulice koja se s pravom može nazvati žilom kucavicom Trešnjevke!

Godine 1850. dolazi do ujedinjenja zagrebačkih gradskih i prigradskih naselja (Gradeca, Kaptola, Vlaške vesi, sela Horvati), u jedinstveni grad Zagreb. Malo kasnije, 1862. godine, u Zagreb dolazi željeznica koja svojom trasom umnogome određuje budućnost Trešnjevke pa tako i Tratinske ceste. U to doba je područje današnje Stare Trešnjevke (područja istočno od potoka Črnomerca koji je od 1850. do 1945.  godine bio granica prema općini Vrapče koja tada nije bila dio grada), bilo nenastanjeno i činile su ga livade, polja i voćnjaci.

To nije bilo osobito veliko područje i kroz njega su zacijelo već onda vodili razni kolski putovi i staze kojima su seljaci obilazili svoja zemljišta. Na najstarijim kartama (1878. godine), na Trešnjevci su ucrtane tek dvije ceste koje su svoje postojanje zahvaljivale pruzi (Magazinska cesta – put iz grada do skladišta koja su građena južno od pruge gdje se neka od njih i danas nalaze, između Magazinske i Žajine ulice), odnosno gradskoj granici (Selska cesta koja je povezivala glavni zapadni ulaz u grad, Iličku mitnicu na Črnomercu, s glavnim južnim ulazom, mitnicom na Savskom mostu). Uz te dvije ceste primjetna su i dva puta, jedan na mjestu današnje Nove ceste (kojom su tada očigledno hodali stanovnici Horvata na putu do vlaka), i drugi na mjestu Tratinske, ali samo na dijelu između Savske ceste i Nove ceste koja je tad očigledno bila na važnijem pravcu.

Ne zaboravimo, Tratinska cesta duguje svoj položaj tome što predstavlja najkraći put od gradskog središta prema tada nenaseljenom poljoprivrednom području južne Trešnjevke, dok se do sjeverne Trešnjevke dolazilo pravcem koji danas zauzima Adžijina ulica…

Istražio je Vanja Radovanović i objavio na portalu Mapiranje Trešnjevke. Cijeli članak možete pročitati ovdje.