Imovina, oporuke i rizici za umirovljenike

Pravnica Ana Paska objasnila je okupljenima gdje se skrivaju najveći rizici kod potpisivanja ugovora o uzdržavanju i kako ih izbjeći

Imovina, oporuke i rizici za umirovljenike

FOTO Kristijan Hnojčik

“Vlasnik sam dva stana, u jednom živim sam, a u drugom živi moja kći u nevjenčanom braku. U vezi sam s gospođom koja ima svoju obitelj. Ne želim da stan u kojem živim dođe u ruke moje kćeri,” počeo je s izlaganjem svog problema gospodin na tribini “Što treba znati kad donosimo odluke o raspolaganju imovinom u trećoj životnoj dobi?” održanoj u sklopu projekta “Važno je znati sa 65+ koju su u Centru za kulturu Trešnjevka organizirali Hrvatski pravni centar i Centar za socijalnu skrb Zagreb u suradnji sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske, Gradskim društvom Crvenoga križa Zagreb i udrugom Radio mreža.

“Nemam nikoga, rodbine ni bilo koga. S kćeri, koja živi u stanu iznad mene, ne želim imati posla. Moja prijateljica živi pet kilometara od mene. U času kad umrem, moja kći ima duplikate ključeva, može ući i promijeniti bravu,” opisao je primjetno zabrinut za budućnost svoje imovine i naveo je kako mu se čini da je stanje nerješivo.

FOTO Kristijan Hnojčik: Tribina

Naravno da nije, i u tome su se svi složili. Upravo na ovoj tribini pomaže se osobama treće životne dobi kako da se najbolje snađu u sklopu svih pravnih mogućnosti koje im stoje na raspolaganju, izbjegnu neželjene rizike i osiguraju da njihova imovina dođe u prave ruke, u one koje odrede oni sami.

Voditeljica Ana Paska u Hrvatskom pravnom centru objasnila je okupljenima gdje se skrivaju najveći rizici pri potpisivanju ugovora o uzdržavanju i kako ih izbjeći i kako ostaviti pravno važeću oporuku.

U ugovoru o uzdržavanju važno je znati razliku između dosmrtnoga i doživotnoga uzdržavanja. Kod doživotnoga uzdržavanja imovina prelazi u ruke uzdržavatelja tek nakon smrti uzdržavanog, a kod dosmrtnoga prelazi odmah ili u roku koji je propisan ugovorom. Zbog toga je dosmrtno uzdržavanje klizak teren na kojemu se osobe starije životne dobi trebaju dobro pravno osigurati kako bi izbjegle rizik da ostanu bez imovine, ali i uzdržavanja.

FOTO Kristijan Hnojčik: Ana Paska

Kako je istaknula Ana Paska, iznimno je važno navesti u ugovoru što se sve podrazumijeva pod uzdržavanjem jer samo “brinuti o nekome” nije dostatno i ne daje dovoljno mogućnosti za raskid ugovora. Raskidi ugovora se često traže, ali rijetko do njih dođe i zbog toga je vrlo važno detaljno propisati što se sve očekuje pod tom brigom.

Zanimljivo je  znati kako nasljednici uzdržavane osobe mogu tužiti uzdržavatelja nakon smrti uzdržavanoga ako smatraju da takav ugovor nije ispoštovan.

Takvi ugovori se sklapaju i s motivom izostavljanja djece iz nasljeđivanja nužnoga dijela. Za time se u praksi poseže vrlo često jer zakon propisuje obvezan nužni dio, osim u slučajevima gdje su nasljednici proglašeni nedostojnima jer su životno ugrozili ostavitelja, što je vrlo teško dokazivo.

Takvi ugovori pravno su jači od oporuke, a Ana Paska je sudionicima tribine predstavila tri vrste pravnovaljanih oporuka. Tako postoji privatna, javna i oporuka sastavljena u izvanrednim okolnostima.

FOTO Kristijan Hnojčik: Sudionici

Vlastoručna oporuka valjana je ako je napisana vlastitom rukom i potpisana. Svakako je dobro navesti datum sastavljanja jer je u oporuci važeća ona posljednja. Oporuku je dobro početi riječima: “Ja, ime i prezime, pri punoj svijesti i pameti..,” kako se nasljednici ne bi poslije pozivali na neuračunljivost. Oporuku je dobro dati nekome na čuvanje, a o njezinom postojanju može se izvijestiti i Hrvatski upisnik oporuka.

Naravno, oporuka se može deponirati i kod javnog bilježnika ili na sudu. Pisana oporuka pred svjedocima jest oporuka koja se koristi u slučajevima kad osoba ne može pisati zbog bolesti, nemoći i tomu slično. Oporuku može napisati netko drugi, ali  osoba je mora moći pročitati, a moraju je potpisati i dva svjedoka. Ti svjedoci ne smiju biti bračni drug ili bliži srodnici odnosno osobe koje imaju pravo na nasljedstvo.

Javna oporuka je ona koju sastavlja sudac ili javni bilježnik. Takva oporuka sastavlja se onima koji ne znaju ni čitati ni pisati, ali moraju imati sposobnost rasuđivanja.

Oporuka u izvanrednim okolnostima sastavlja se, primjerice, u prometnim nesrećama s neizvjesnim posljedicama. Kad se ne zna hoće li netko preživjeti, takva oporuka može se ostaviti pred dva svjedoka koji moraju biti punoljetni i poslovno sposobni, a vrijedi 30 dana od sastavljanja. Ako osoba preživi taj rok, ona automatski prestaje vrijediti.

FOTO Kristijan Hnojčik: Sudionici

Ana Paska je kao primjer koji može znatno olakšati postupak nasljeđivanja navela Ugovor o ustupu imovine u kojemu se za života pretka raspodjeljuje imovina njegovim potomcima i/ili bračnom drugu, što poslije smanjuje broj konfliktnih situacija.

Da je ostavljanje imovine potomcima katkad slatka muka, svojim primjerom je pokazala i gospođa Nevenka koja ima sina, snahu i četvero unučadi. Sve svoje unuke jednako voli, ali ima samo jedan stan. “Stan je na Knežiji, pedeset kvadrata, zgodan je i ima divan pogled, i kome od svih njih da ja taj stan ostavim?” pitala je okupljene. “Njih je četvero, a jedan Vam je sin. Ostavite sinu pa neka oni poslije to rješavaju. Pa da, a Vi lijepo uživajte u pogledu,” nadovezali su se jedan za drugim okupljeni i riješili dvojbu.