Dosje Grbavica – prvi dio (javno dostupni dokumenti)

Susjedi traže sazivanje Zbora građana kako bi došli do točnih informacija o radovima na Grbavici, a dok se situacija razvija jedan od članova inicijative pronjuškao je po dostupim izvorima

Dosje Grbavica – prvi dio (javno dostupni dokumenti)

FOTO Kristijan Hnojčik

Građani nezadovoljni događajima u kvartu, popularnoj Grbavici, ili na, kako se sada taj dio nestajućeg zelenog pojasa sada naziva, Munjarskom odvojku, okupili su se u “Inicijativi Samoborček” i trude se barem dobiti jasne i konkretne informacije o tome što se i zašto tamo gradi te kakvi su planovi za budućnost te nedavno betonom načete zelene zone.

Zanimljivo je kako se nakon što je zamijećeno da građani ne odustaju od traženja rješenja, odjednom na stablu pokraj gradilišta pojavio zakucan poziv na uvid u idejni plan za lokacijsku dozvolu, ali pojavio se, kako tvrde svjedoci koji tuda svakodnevice prolaze više puta, između 29. i 30. studenog odnosno dan nakon što je termin naznačen u pozivu protekao.

ILISTRACIJE: Radovi, poziv na prosvjed, odgovor gradskom vijećniku Tomislavu Tomaševiću, zakašnjeli poziv, dopis Inicijative vijećnicima

To je susjede dodatno uzrujalo i motiviralo ih da još ustrajnije traže sazivanje Zbora građana kako bi došli do točnih informacija, a dok se situacija razvija jedan član inicijative pronjuškao je po dostupim izvorima i naglasio:

“Svi podaci korišteni u ovom tekstu su javni podaci dostupni putem interneta i za pristup tim podacima nije potrebno posebno stručno znanje. Za tumačenje podataka je struka ipak potrebna, pa ostavljam struci mogućnost ispravka netočnih navoda ako oni u tekstu postoje.”

Ono što je tako saznao sažeo je u svojevrsni javni dosje o Grbavici koji je objavljen u Facebook grupi “Inicijativa Grbavica,” a ovdje ga prenosimo u malo sažetijem obliku.

FOTO Kristijan Hnojčik: Prvo okupljanje pokraj gradilišta, formiranje Inicijative Samoborček, Inicijativa u akciji

Piše Jura Juretić

Potaknut općom neinformiranošću stanovnika našeg kvarta i inertnošću mjesne samouprave, poglavito mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti, pokušat ću objasniti trenutno stanje livade Grbavice ili po novom Munjarskog odvojka, prema onom što “selo priča,” onom što se trenutno radi i aktualnom katastru i GUP-u Grada Zagreba.

Svi se pitaju što se gradi na potezu od Trakošćanske prema Selskoj, trasom Samoborčeka, ali nitko ne prilaže nikakve dokumente, pa se sve svodi na “rekla-kazala.”

Povijesno, Grbavica, livada uz trasu Samoborčeka, koliko je meni poznato nije nikad prije bila, a nije ni sad, zona Z1 (zelena zona bez gradnje), već je od nastanka kvarta predviđena prostornim planovima za produljenje Kranjčevićeve ulice sa spojem na Selsku cestu. Ista livada nema službeno ime niti se nalazi na popisu parkova Grada Zagreba.

Izgradnjom (uglavnom divljom), poteza od današnje Bisačke do Gotalovečke ulice omeđeno Trakošćanskom na istoku i Klenovničkom ulicom na zapadu izraslo je cijelo naselje na području kojeg je planom bio predviđen park.

ILUSTRACIJA: Katastar, namjena površine

Danas je situacija takva da je taj pojas u potpunosti izgrađen i većim dijelom legaliziran. Izgradnjom Bisačke ulice, na kraju spomenutog poteza, blokiran je prolaz Kranjčevićeve prema trasi Samoborčeka i na kraju spoju s Krapinskom i Selskom.

Zbog privatnih parcela u Bisačkoj ulici do produžetka Kranjčevićeve ulice do danas nije došlo, a vjerojatno je da nikad i neće. Umjesto Kranjčevićeve ulice ulogu prometnog rasterećenja kvarta preuzela je Krapinska ulica koja je probijena do Selske ceste, čime je i znatno umanjena potreba za spajanjem Kranjčevićeve na Selsku ili danas Krapinsku.

Svakako treba napomenuti kako bi dio kvarta, poglavito Gotalovečka, Grebengradska, Čakovečka i dio Klenovničke ulice, izgradnjom Kranjčevićeve do Selske bili rasterećen prometa koji sad trpe te premale i preuske ulice. Te su ulice postale veza između Kranjčevićeve i Selske iako za takav promet nisu prikladne.

Uz svu divlju gradnju od sedamdesetih godina do danas, nitko se do danas nije usudio dirnuti u trasu Samoborčeka. Trasa i danas postoji kao neiskorišten potencijal povezivanja zapadnog dijela grada. Nedavno započeti radovi prva su intervencija na trasi Samoborčeka od 1979. godine kad je Samoborček odradio svoju posljednju vožnju.

ILUSTRACIJA: R1 zona – Sportsko- rekreacijska namjena –sport s gradnjom, katastarski prikaz

Iako postoje inicijative i prijedlozi za iskorištenjem tog potencijala na korist čitavog zapadnog dijela grada, kao već viđeni scenarij i današnja situacija ukazuje na pogodovanje osobnom interesu.

Interes prema “Grbavici” kao livadi danas pokazuju prije svega stanari okolnih ulica, među kojima prednjače vlasnici pasa koji zadnjih dvadesetak godina livadu koriste za istrčavanje svojih ljubimaca.

Prije njih livadu su uglavnom koristila djeca okolnih ulica za igru i starci za šetnju. Novijim generacijama livada je poznata i kao “livada za pse,” a osim za potrebe ovih korisnika, “Grbavica” je kao jedini veći neizgrađeni prostor tog dijela grada označena kao evakuacijska zona za okolna naselja u slučaju elementarne nepogode (čitaj potresa).

Aktualna je bila trimstaza koja bi se protezala uz postojeće teniske i teren za hokej na travi koja je, iako je izglasana od mjesne samouprave, zapela u gradu na imovinskim odnosima pa je malo čudno da kod trenutne izgradnje ne postoje imovinsko-pravni problemi!

Postoje neke inicijative i projekti koji prelaze granice našeg kvarta, a iniciraju revitalizaciju Samoborček trase u svrhu izgradnje biciklističke staze od Adžijine ulice do Podsuseda. Ovo je, koliko je meni poznato, jedina inicijativa koja nije lokalno vezana za kvart, već je na razini cijelog grada. Ovaj projekt je zanimljiv zbog vrlo malih potrebnih ulaganja, što je u našem gradu izgleda veliki minus.

Paralelno uz Bisačku ulicu, sjeverno, počela je gradnja za koju se ne zna je li  cesta ili parkiralište, ali proteže se do ravnine kraja teniskih terena tj. trenutno do betonskog boćališta.

FOTO Kristijan Hnojčik: Prve faze “rekonstrukcije Munjarskog odvojka”

Taj se potez po novom naziva Munjarski odvojak iako nema nikakve veze s Munjarskim putem koji se nalazi na kraju Čakovečke ulice. Takva ulica u GUP-u nije jasno označena! Bageri kopaju, valjci valjaju, “to nešto” napreduje. Priča se svašta, ali nitko ne pokazuje konkretne dokumente koji bi priču potvrdili. Jasno je jedino da se ne gradi spoj do Selske niti se gradi prema aktualnom GUP-u.

Priča se kako se zapravo gradi pristupna cesta za katastarsku česticu 555/2 koja se nalazi uz zapadnu stranu parkirališta Hotela Panorama ili kako se već sad zove. Na toj parceli se nekad navodno nalazilo i vodocrpilište. Meni je ostalo u sjećanju kako je to bila neka trafostanica, ali moguće je da griješim.

Prije nekoliko godina ta je parcela bagerom poravnata i od onda tako stoji. Priča se kako je za tu parcelu već izdana građevinska dozvola s mogućnošću gradnje zgrade od 9 katova.

Aktualnim GUP-om ta parcela je predviđena za namjenu M1–”Mješovita gradnja” i gradnja same zgrade nije sporna. Sporno je kako je, ako je ovo što se priča istina, izdana građevinska dozvola za zgradu koja nema pristupnu cestu. Sad ova aktualna gradnja dobiva novi smisao. Gradimo li mi to pristupnu cestu na trasi Samoborčeka za nečiju privatnu parcelu?

Priča se i kako će teniski tereni koji su do sporne parcele biti pretvoreni u parkiralište za potrebe nove zgrade. Ovo bi već bio malo veći cirkus jer ti tereni GUP-om imaju namjenu R1–”Sportsko rekreacijska namjena –sport s gradnjom”, pa bi trebalo biti nemoguće izgraditi parkiralište za privatnu zgradu, a priča se i kako je sporna parcela 555/2 još 2009. godine na neobičan način promijenila vlasnika.

ILUSTRACIJA: Pijepis posjedovnog lista

Sad kad smo se lijepo ispričali, možemo krenuti s aktualnim katastrom i GUP-om. Tu nema puno pričanja već samo činjenice i službeni planovi. Trenutno smo u fazi osvješćivanja, pa se tako sad pokreću inicijative za očuvanjem livade “Grbavica.” Sad je već očigledno da gradimo pristupnu cestu i parkiralište za buduću zgradu. Gradimo cestu koja ne vodi nikamo i koju građani ne žele jer se njome ne rješava prometni kaos koji vlada u kvartu.

Na žalost, u vrijeme kad se odvijao proces zamjene zemljišta i izdavanje dozvole za gradnju, naši zastupnici u skupštini, mjesnim odborima i gradskim vijećima nisu imali potrebu obavijestiti nas o događajima pa sad plačemo nad prolivenim mlijekom.

Treba napomenuti i to kako je livada “Grbavica” granica čak četiri mjesna odbora: Ciglenica, Nikola Tesla, S.S. Kranjčević, Samoborček.

Sada je stanje takvo da bi neki šetali pse, neki bi trčali, neki vozili bicikle, a neki bi izgradnjom planirane ceste rasteretili male gradske prometnice. Vjerojatno je kako nijedna od ovih želja neće biti ispunjena jer Kranjčevićeva je zapela u Bisačkoj, a grade se pristupne ceste za nečiju osobnu korist koje nemaju nikakvu funkciju i ne vode nikamo.

Vjerojatno bi najgora opcija bila cesta koja će povezati Krapinsku i Trakošćansku, ali ne s izlazom na Kranjčevićevu. Kako stvari stoje na terenu, ta opcija je trenutno i najrealnija.

ILUSTRACIJA: Izvadak iz zemljišne knjige

Spominje se inicijativa za izmjenu GUP-a kojom bi se zauvijek zaboravilo na produžetak Kranjčevićeve ulice koja je uistinu izgubila svoj smisao ako se taj produžetak alternativno spoji s Trakošćanskom na upravo građenom “Munjarskom odvojku” jer bi to bio tek još jedan slijepi spoj.

Čak da inicijativa uspije izbaciti tu ulicu iz GUP-a, molim vas, obratite pažnju na širinu pojasa s namjenom S –”Stambena zona.” U tom pojasu se nalazi brdo čestica koje trenutno nisu izgrađene, a u slučaju ukidanja rezerviranog koridora za cestu, bit će izgrađene. Neke pripadaju gradu, a neke su privatne. Moguć razvoj događaja je i da ostanemo bez ovog djela livade na kojem se sad gradi, ali da se cesta na kraju ne produži do Krapinske.

Navodno trenutno nije u planu produljenje pa će ostatak livade još neko vrijeme ostati livada. U tom slučaju stvarno ne znam kako nam gradski otac misli objasniti gradnju i svrhu ovog što se sad gradi?

Na žalost, trasa Samoborček koja ima izuzetnu vrijednost za grad više nije u cjelini.